preskoči na sadržaj

Gimnazija Velika Gorica

Login
Državna natjecanja
TALIJANSKI JEZIK
Antonio Grgurić 3.b  
Marin Pepić 4.a  
GEOGRAFIJA
Antonio Grgurić, 3.b  
Tin Šaban, 2.b  
LIDRANO
Sara Malić 4.a novinarski rad
Ema Muža 4.e literarni rad
DJEVOJAČKI ZBOR
BADMINTON DJEVOJKE
Lucija Buchberger, Elena Miščević, Ivona Trstenjak, Korina Kovačević
ATLETIKA MLADIĆI
-
Županijska natjecanja
HRVATSKI JEZIK
Ivor Babić 2.d 1.
Antonio Grgurić 3.b 3.
Ema Muža 4.e 2.
TALIJANSKI JEZIK
Antonio Grgurić 1.
Stela Antolić 3.
Marin Pepić 1.
VJERONAUK
Katarina Jurič, Karla Kvaternik, Ira Kotrman, Ivan Kuna, Nikolina Teskera 1.
INFORMATIKA
Stjepan Kos  2.d 1.
Josip Jurenić 2.d 2.
Ivor Leon Matijašić 3.e 2.
Luka Kušec 2.d 3.
Bruno Delić 3.e 2.
MATEMATIKA
Marija Horvat, 3.d - 2. mjesto  

 

Foto galerija

Raspored zvona
ujutro popodne
7.30-8.15 13.30-14.15
8.20-9.05 14.20-15.05
9.10-9.55 15.10-15.55
10.10-10.55 16.10-16.55
11.00-11.45 17.00-17.45
11.50-12.35 17.50-18.35
12.40-13.20 18.40-19.20
Kalendar
« Srpanj 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 12. 1. 2016.

Ovaj mjesec: 4602
Ovaj tjedan: 621
Danas: 17
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Europski dan jezika - nagradni natječaj
Autor: Kristina Lučić, 26. 9. 2016.

Postoji između 6000 i 7000 jezika u svijetu – koje govori 7 milijardi ljudi, podijeljenih u 189 samostalnih država.Postoji oko 225 autohtonih jezika u Europi - oko 3% od ukupnog svjetskog broja.Većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi. Najmanje polovica svjetskog stanovništva je dvojezična ili višejezična, tj. govore dva ili više jezika.

Prva tri učenika koji točne odgovore na pitanja pošalju na e-poštu profesorice Jakopović melita.jakopovic@skole.hr, profesori hrvatskoga jezika nagradit će jednom peticom.


U svakodnevnom životu sve više Europljana susreće se sa stranim jezicima. Postoji potreba za stvaranjem većeg interesa za jezicima među europskim građanima.Mnogi jezici imaju 50.000 riječi ili više njih, ali pojedini govornici obično znaju i koriste samo jedan dio ukupnog vokabulara: u svakodnevnom razgovoru ljudi koriste istih nekoliko stotina riječi.

Jezici su stalno u kontaktu jedni s drugima i utječu jedni na druge na razne načine: engleske posuđenice i izrazi uzeti su iz mnogih drugih jezika u prošlosti, dok europski jezici sada posuđuju mnoge riječi iz engleskog.U prvoj godini dijete izgovori širok spektar glasova i zvukova; oko prve godine izgovara prve razumljive riječi; oko treće godine formiraju se složene rečenice; u petoj godini dijete posjeduje nekoliko tisuća riječi.Materinski jezik je obično onaj jezik kojega netko najbolje zna i najviše koristi. Ali postoje i „savršeni dvojezični govornici" koji govore dva jezika jednako dobro. Normalno je, međutim, da dvojezični govornici ne pokazuju savršeni balans između svojih dvaju jezika.Dvojezičnost nosi sa sobom mnoge prednosti: to čini učenje dodatnih jezika lakšim, proširuje proces razmišljanja i njeguje kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama.Dvojezičnost i višejezičnost imaju za posljedicu i ekonomske prednosti: radna mjesta su lakše dostupna onima koji govore nekoliko jezika, dok višejezične tvrtke imaju bolju konkurentsku prednost od jednojezičnih.Jezici se odnose jedni prema drugima kao članovima obitelji. Većina europskih jezici pripada velikoj indoeuropskoj porodici.Većina europskih jezici pripada trima velikim skupinama: germanskoj, romanskoj i slavenskoj.Skupina germanskih jezika uključuje danski, norveški, švedski, islandski, njemački, nizozemski, engleski i jidiš, i ostali.Romanski jezici su talijanski, francuski, španjolski, portugalski i rumunjski, i ostali.Slavenski jezici uključuju ruski, ukrajinski, bjeloruski, poljski, češki, slovački, slovenski, srpski, hrvatski, makedonski, bugarski i ostale.Većina europskih jezika koristi latinicu. Neki slavenski jezici koriste se ćiriličnim pismom. Grčki, armenski, gruzijski i jidiš imaju svoje pismo.Većina zemalja u Europi imaju brojne regionalne ili manjinske jezike – neki od njih stekli su i službeni status.Neeuropski jezici koji se najčešće govore na europskom teritoriju su arapski, kineski i hindu, svaki sa svojim sustavom pisanja.Rusija (148 milijuna stanovnika) ima daleko najveći broj jezika koji se govore na njezinom teritoriju: od 130 do 200 ovisno o kriteriju.Zbog priljeva migranata i izbjeglica, Europa je postala uglavnom višejezična.U samom Londonu govori se oko 300 jezika (arapski, turski, kurdski, berber, hindu, pandžapski, itd.). Sada kada ste naučili tako puno - zašto ne biste pokušali riješiti jezični kviz?

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Ukratko
Booksači
30.11.2016. 14:14
INTERLIBER 2016.
12. studenoga 2016. nekolicina nas Booksača posjetila je Interliber, međunarodni sajam knjiga. I ove godine ljubitelje knjiga dočekali su puni paviljoni 5 i 6, mnoštvo novih naslova, razgovori s autorima uz potpisivanje knjiga, susreti nakladnika iz mnogih država, nagradne igre i brojne nagrade kao i mnogo popusta i akcija. Program izlaganja bio je šarolik i bogat svim vrstama literatura, počevši od dječje do beletristike, od novina i časopisa pa sve do stručne literature, monografija i rječnika.

29.11.2016. 17:46
BOOKSAČI (ILI NOKAUT NEČITANOSTI)
25. studenoga 2016. godine prvi se put sastala grupa danas rijetkih ljudi. Skupina koja još uvijek, u ovom sve više tehnološkom svijetu, voli i cijeni čitanje knjiga. Takozvani „BOOKSAČI“ udružili su se pod vodstvom profesorice Goge i naše predsjednice Matee Kovačević, kako bi se borili protiv nenačitanosti te poticali što više ljudi na čitanje.    Lea Anđelković, Gabriela Eva Barišić, Magdalena Lacić, Lorena Matun, Nikola Pleše, Lucija Poturić, Tin Šaban i Anamarija Štimac prvi su osnovali grupu i napravili plan i program aktivnosti. Na prvi pogled ne činimo se toliko sličnima no imamo jednu stvar koja nam je svima zajednička. Kad čitamo, ne vidimo samo slova na papiru.  Vidimo svjetove, ljude, nemoguće i nezamislive stvari kako se odvijaju upravo pred našim očima. Nama je čitanje kao putovanje u drugu dimenziju.  Povezujemo se  s radnjom knjige i provodimo dio života u njoj.

Oglasna ploča
10.07.2017. 10:33
Raspored popravnih ispita
Napomena: Učenici mogu vidjeti točan raspored satnice na Oglasnoj ploči Škole. RASPORED  POPRAVNIH  ISPITA školske godine  2016./2017. 24.8. 2017. u 8:00 h  pisani ispit matematika, prof. Dijanežević 24.8. 2017. usmeni ispit fizika, prof. Matoković 25.8.2017. usmeni ispit matematika, prof. Dijanežević

04.07.2017. 09:21
Udžbenici 2017./2018.
Konačne liste odabranih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava  Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske na temelju članka 23. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (Narodne novine, broj 27/10, 55/11, 101/13, u daljnjem tekstu Zakon) objavljuje Konačne liste odabranih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava prema odabiru stručnih aktiva u školama. Skraćenu verziju za Gimnaziju Velika Gorica preuzmite ovdje!

01.02.2017. 16:16
Vremenik pisanih provjera 2. obrazovno razdoblje
Vremenik pisanih provjera drugo obrazovno razdoblje

preskoči na navigaciju